Ivica Plavec, arhitekt i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu iza sebe ima mnoštvo projekata, ali i ideja koje tek trebaju biti provedene. Gdje pronalazi inspiraciju, kako će izgledati arhitektura budućnosti te koji ga je projekt obilježio, samo su neka od pitanja na koja nam je dao odgovor.

Spoj dizajna i arhitekture

Futurizam kako u arhitekturi možemo pronaći i u dizajnu, a skladan odnos arhitekta i dizajnera vrlo je bitan, kazao nam je na početku profesor Plavec.

"Interijer doživljavam kao kreaciju prostora od kojeg sve počinje, odabir dizajnerskog mobiliara i njegov razmještaj manje mi je bitan. Kao i u mnogim stvarima i ovdje je riječ o kulturi; netko je, a netko nije u stanju osjetiti prostor u koji intervenira. Nekog to zanima, a nekog ne. Netko to može doživjeti kao anonimni prostor u kojem se ponaša kako želi. Nije sve za svakog", kaže.  

Dizajn i tehnologija neraskidivo su vezani, baš kao i arhitektura s ove dvije stavke.

Jednostavna arhitektonska rješenja ljube se s inovativnom tehnologijom, ali i jednostavnim dizajnom koji nam daje dojam koraka u budućnosti. I Plavec naglašava kako tehnološki napredak utječe na razvoj drugih srodnih područja.

Tvrtke poput Samsunga svoje televizore odlučile su kroz 'ambient mode' pretvarati u umjetnička djela, prenamjenivši u trenu ekran koji sada postaje "platno", što pokazuje koliko je tehnologija zapravo postala "prijatelj" umjetnosti. Dizajn, arhitektura, tehnologija međusobno se nadopunjavaju. A suradnja arhitekta i dizajnera veoma je bitna.

"Od svijetlih primjera spomenuo bih izuzetno dobru suradnju na Muzeju vučedolske kulture arhitekta Gorana Rake i njegovog autorskog tima i dizajnerice interijera, a inače vrsne arhitektice Vanje Ilić. Rezultat suradnje je izvrsna realizacija i nevjerojatan ambijent", objašnjava.

Tehnologija se koristi u dizajnu, izgradnji, svemu što nas okružuje te nam daje nove alate za stvaranje. Plavec smatra kako je objedinjavanje tehnologije i umjetnosti zapravo nužno u svijetu u kojemu je tehnološki napredak svakodnevan.

Opčinjen ljepotom

No prije alata za stvaranje, potrebna je inspiracija i ljubav prema stvaranju lijepoga, a ona se kod Plaveca rodila još u mladosti.

"Bio sam opčinjen lijepim slikama. Za mene je umjetnost bila upravo to. Renesansa, barok, kasnije impresionizam, suvremeno slikarstvo...", priča nam Plavec koji je tada i sam slikao. Interes mu se vrlo brzo počeo širiti prema sklupturi, dok je arhitektura, koju smatra najkompleksnijom došla na kraju.

"Razmišljao sam kako da postanem arhitekt.

Tokom studija učio sam zanat, razvijao vlastitu kreativnost  kroz projektantske zadatke koje smo radili uz mentorstvo naših profesora. Ozbiljno smo se bavili studijem. Imali smo izvrsne profesore.

Dosta smo i međusobno komunicirali, bili smo znatiželjni. Krajem studija jedna manja grupa nas studenata otputovala je u Nizozemsku. Putovali smo kroz Njemačku i vidjeli tada tri novoizgrađena muzeja suvremene umjetnosti: u Stuttgartu muzej arhitekta Jamesa Stirlinga, u Frankfurtu muzej arhitekta Richarda Mayera, u Menhengladbahu muzej arhitekta Hansa Holleina… Bio sam mlad i mislio sam da je budućnost arhitekture to što sam tada gledao. Bez obzira što je to tada bila stvarnost. Bez obzira i što je bila riječ o različitim poetikama.

U to vrijeme zamišljao sam budućnost arhitekture kao niz fascinantnih projekata. Zašto sam razmišljao o fascinaciji? Ne znam ni danas.", govori nam.

'U njima mi je sva strast'

Sada, dok inspiraciju za umjetnost pronalazi u vlastitoj intimi, a za arhitekturu u životnim potrebama te vremenu u kojemu živimo, Ivica Plavec još punom parom radi na mnogim projektima.

"Uvijek su mi najdraži oni projekti na kojima trenutno radim. U njima mi je sva strast. Njih proživljavam. To je trenutno idejni projekt za Centar gaming-industrije u Novskoj. Imam velika očekivanja od tog projekta. Potpuno nova priča, suradnja s izuzetno kreativnim mladim ljudima, dobra suradnja s lokalnom zajednicom. Zatim Hrvatska kuća vina u Popovači, Kulturni centar braće Radić u Trebarjevu (moj zavičaj), kao i neki manji, ali meni jednako dragi projekti kao što su Plažni objekt u Letovaniću i obiteljska kuća za dobrog prijatelja u Otočcu", priča te priznaje kako ga je jedan projekt posebno obilježio.

Radi se o projektu viđenja Pelješkog mosta, koji bi u viziji profesora Plaveca postao višefunkcionalan objekt koji bi sadržavao hotele, muzeje, dvorane... Maštovita inovativna rješenja naša su budućnost, a kao što i naš sugovornik kaže, promjene dolaze kada su promjene nužne.

"Vjerovali ili ne društvena paradigma se mijenja. Svijet postaje drugačiji i arhitektura će dobrim dijelom biti drugačija. Društvo postaje kompleksnije i to će utjecati na složenost arhitekture."

Smatra kako će arhitektura budućnosti u sebi sadržavati formulu 6E što bi značilo da će se iskoristiti egzistencijalni, etički, estetski, ekološki, energetski i emotivni maksimum.

"Nova će generacija koja je odrasla na video-igrama, nova generacija ekološki osviještenih mladih i općenito novi ljudi izmijenjenog svjetonazora i nove poetike tražiti i novi dizajn. Ali novi dizajn ne čine samo nove forme koje danas možemo osmisliti i računalno iscrtati.

Futuristički dizajn velikim dijelom ovisi i o razvoju tehnologije, možda najviše razvoju robotike. Proizvodnja velikog broja sličnih elemenata i gradnja metodom montiranja osnova je futurističkog dizajna u arhitekturi", objašnjava Plavec i nastavlja kako futuristički dizajn ipak za sada ne možemo pronaći u Hrvatskoj, a razlog leži u tehnologiji potrebnoj za takvu gradnju kao i u ulaganju i riziku od strane investitora.

Budućnost je optimistična

Ipak, ne brine se za budućnost dizajna i arhitekture. Plavec kaže kako među njegovim studentima s Arhitektonskog fakulteta je oko pet posto genijalaca.

"U sedam sati gradilište, u devet studenti (vježbe ili predavanja), poslije sastanak s investitorom, sastanak sa suradnicima, projektiranje, telefonski razgovori s referentima, projektiranje...", i sve se stiže, govori nam profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Za kraj našeg razgovora osvrnuli smo se na još jedan projekt, zasigurno najosobniji našeg sugovornika.

Radi se o izložbi "Čovjek iz Železnog". Dio je to umjetničkog projekta koji predstavlja ciklus od nekoliko izložbi kroz koje se autor referira na određeni period u vlastitom životu.

"Izložba 'Čovjek iz Železnog' koja je pokazala radove nastale na automobilskom limu, haubama, uz intervenciju rezanja, udubljivanja, bušenja, probijanja, grebanja i  svekolike destrukcije i ponovnog vraćanja u kakav-takav život, bojanjem i dovođenjem u harmoniju, referira se na moje porijeklo.

Moju obitelj kovača i na moje djetinjstvo u Posavini. Sljedeću izložbu koju pripremam, a treba pripadati ovom ciklusu, odnosi se na gradnju kapelice svetog Dizme, a medij treba biti porculan", ispričao nam je naš sugovornik.