Dok mnogima padnu na pamet razni nezgodni scenariji iz filmova znanstvene fantastike, drugi su izuzetno uzbuđeni vidjeti što će ova propulzivna znanstvena grana iznjedriti u nadolazećim desetljećima.

Kako bismo doznali sve iz prve ruke popričali smo s hrvatskim stručnjakom za AI koji nam je objasnio što zapravo radi i koji su izgledni scenariji za budućnost. Marko Velić, stručnjak za umjetnu inteligenciju zainteresirao se za vrijeme doktorskog studija na FOI-u, a danas radi za Facebooku Londonu, kao Engineering Manager u timu koji se bavi optimizacijom isporuke oglasa na svim FB-ovim platformama.

"Cilj je 'personalizirani prikaz oglasa' koji su relevantni za svakog korisnika. Tako se povećava vrijednost na cijeloj platformi kako za klijente (oglašivače), tako i za korisnike. Puno truda ulažemo i u privatnost i 'fairness' u ovom području. Opet, ovisno o ulozi, dan jednog stručnjaka svodi se na pripremu i obradu podataka, razvoj infrastrukture te u konačnici i izradu modela strojnog učenja te provođenje mnoštva eksperimenata, kako u laboratorijskim uvjetima, tako i u produkcijskom okruženju", objašnjava nam Marko.

Hrvatska zaostaje za svijetom, ali...

Kaže kako danas postoji širok spektar poslova i uloga kojima se bave stručnjaci u području umjetne inteligencije.

"Moguće je graditi karijeru u inženjerskom ili istraživačkom smjeru, ali i oboje. Inženjeri uglavnom implementiraju postojeće algoritme i pristupe u proizvode na tržištu tj. u industriji, dok se istraživači bave razvojem novih metoda i pristupa. Često je jedno vezano uz drugo i stroga granica između industrije i akademije više ne postoji. Velik broj, ako ne i većina znanstvenih doprinosa u ovom području zapravo dolazi iz industrije koja ima podatke, talent i sredstva za investiranje", napominje AI stručnjak.

Hrvatska generalno poprilično zaostaje za svijetom, kad je umjetna inteligencija u pitanju. Ipak, Marko kaže kako postoji nekoliko poduzeća te pojedinaca u akademskom sektoru (iako i oni prelaze u industriju, mahom u inozemstvu).

"Odlični primjeri su Microblink i Photomath za koje znam da imaju ozbiljan research. Sve je više novih startupa u području, npr. Velebit AI koji je nedavno razvio impresivan model za vremenske prognoze temeljen na satelitskim snimkama, a nedavno su doprinijeli i globalnoj open-source zajednici s doprinosom u rješenju i to za detekciju COVID-19 na rengenskim snimkama pacijenata".

"I poduzeća kojima AI nije fokus, sve više koriste strojno učenje za unaprjeđenje proizvoda, npr. TalentLyft koji primjenjuje strojno učenje u HR sektoru ili Styria koja koristi AI u medijima i oglasnicima", objašnjava.

AI je oko nas

Uz biotehnologiju, robotiku i ostale discipline AI će svakako znatno napredovati u nadolazećim godinama no teško je predvidjeti u kojem trenutku će se dogoditi neki značajniji iskorak.

Ova tehnologija je već danas integrirana u mnoge sustave pa tako i u uređaje koje svakodnevno koristimo poput smartphonea ili televizora. Primjerice, novi Samsung televizori s QLED tehnologijom imaju integriranu AVA tehnologiju (Active Voice Amplifier) koja omogućuje TV-u da prepozna okolnu buku i u skladu s tim prilagodi glasnoću. Također, odličan feature Samsung QLED televizora je OTS+ (Object Tracking Sound Plus) koji prepoznaje predmete u pokretu na zaslonu i zatim premješta odgovarajući zvučni zapis u smjeru njegovog kretanja pomoću unutarnjih zvučnika. Ukratko, zvuk prati objekt na ekranu i kao rezultat dobijete vrhunski surround zvuk.

Mogućnosti ove tehnologije su gotovo beskonačne, ali nas je pak zanimalo koliko nam sve to može poboljšati kvalitetu života.

"Sve više poduzeća integrira AI u najrazličitije proizvode. Između ostaloga grafika u videoigrama gdje se AI algoritmima predviđa lom svjetlosti, refleksije i sl, a sve u svrhu bržeg renderiranja scene. Zanimljiva je i predikcija pokreta avatara u virtualnim sastancima kako bi se izbjeglo frustrirajuće kašnjenje tijekom videopoziva. Nebrojene su primjene u medicini, biologiji i generalno u svim znanostima i industrijama.", objašnjava nam.

Unatoč tome mnoge brine može li se AI zlouporabiti, na što bi vas odgovor našeg stručnjaka bar na kratko mogao uznemiriti. Naime, odgovor je da, jer baš kao i svaka druga tehnologija u krivim rukama i AI može postati opasna, ipak Marko je optimističan te navodi kako mi sami odlučujemo na koji način ćemo koristiti tehnologiju.

"Benefiti su preveliki da bi se stalo s razvojem i takve diskusije često odvlače pažnju s mnogo važnijih tema. Neke javne ličnosti plaše javnost i za nas koji smo u tom području, to pitanje je dosta frustrirajuće".

Fokus je na pozitivnim aspektima

"Daleko smo od nekog doomsday scenarija, a u međuvremenu propuštamo mnoge prilike gdje bi AI mogao znatno povećati kvalitetu života mnogih/svih ljudi i pozitivno utjecati na ekonomiju i prosperitet. Postoje organizacije i vrlo pametni ljudi koji se bave ovim pitanjem, a mi se trebamo fokusirati na pozitivne aspekte. Hrvatska si ne bi smjela priuštiti kašnjenje u ovom području, posebno stoga što imamo vrhunske stručnjake, a ulazna barijera je relativno mala za razliku od nekih drugih industrija", zaključio je Marko Velić.