Product design je grana koja je izuzetno bitna svakom ljubitelju lijepog, ali i funkcionalnog. Kako product designer vidi svijet, s kojim se izazovima susreću te kako će izgledati product design budućnosti otkrio nam je Igor Kolar, jedan od suosnivača hrvatskog studija za razvoj video igara Gamechuck, koji je dobio 149.400 eura od EU potprograma Creative Europe - MEDIA, za razvoj videoigre 'Trip the Ark Fantastic'.

U vrijeme kada se tehnologija razvija neviđenom brzinom, a inovacije kakve smo viđali samo u Zvjezdanim stazama postale dio svakodnevnice, ne može nas iznenaditi činjenica da je znanstvena fantastika imala važan utjecaj i na product design.

"Inspiracija je oduvijek 'science fiction'. Mi zamišljamo kako će netko u budućnosti (nadamo se naravno, čim bližoj), koristiti proizvod koji još ne postoji, na način koji je bolji nego trenutni. Tu viziju gradimo na temelju informacija o postojećim i dolazećim tehnologijama i scenarijima koje ili zamišljamo sami ili je netko (pa onda zbog prirode problematike vjerojatno u SF-u) već predstavio. Taj opis vrijedi jednako za Jules Vernea koliko za Dietera Ramsa", kaže Igor.

Iako još ne putujemo brže od svjetla niti se možemo teleportirati, puno toga što je sredinom prošlog stoljeća izgledalo nemoguće i teško ostvarivo, danas je postalo stvarnost. Od pametnih telefona i televizora pa sve do računala s kojima „razgovaramo”.  

Igor smatra kako će dizajn u budućnosti zapravo kao i do sada reflektirati naše društvo. U očima dizajnera savršen proizvod, kaže, zadovoljava svoju funkciju i ima određenu estetiku.

Možemo li naći proizvod koji je lijep i funkcionalan?

Koliko je zapravo ljepota proizvoda bitna sada, ali i budućnosti, objašnjava nam kroz primjer u kojem se može vrlo jednostavno prepoznati i klasičan potrošač.

"Dvadesetih godina prošlog stoljeća tržište je pokazalo da će od dva proizvoda identičnih ili dovoljno sličnih karakteristika, ljudi najčešće kupiti ono što smatraju 'lijepim'. 99% proizvoda koji se danas projektiraju zadovoljavaju uvjete "dovoljno lijepo da ne odskače previše od konkurencije" i "dovoljno funkcionalno da nas izdrži do sljedeće verzije". Niti jedna industrija toga nije pošteđena, od tekstilne do, primjerice, industrije namještaja.

Smatra kako je najveći problem product designera baš robovanje tržištu, dok bi na cijeni trebale biti tri stvari: funkcionalno, lijepo i bez kompromisa.

Tako je i kada je u pitanju cijena.

"Nekada je viša cijena samo odraz jedne ekstra osobe (ili odjela) u izradi, nekad je to odraz materijala na kojima se nije htjelo raditi kompromis, a onda kad dođe na tržište ionako nema milosti prema korisniku koji želi nešto lijepo", objasnio nam je Igor.

Trajne vrijednosti

"Svaki proizvod koji koristimo na dnevnoj bazi, od žlice, kuhala za vodu, računala, automobila je netko morao osmisliti. Objedinjavanje ideja konstrukcije, estetike i korisničkog iskustva, tj. predviđanja kako će se netko time koristiti, je najšire gledano, ono što zovemo product design", kazao je 34-godišnji Igor.

Smatra da je svrha product designa proizvesti oku ugodne proizvode koji su lagani za korištenje te da će kvalitetan product design stvoriti proizvod koji će nositi trajne vrijednosti. Baš tu vidimo koliko je izražen utjecaj futurizma.

"Nekoliko univerzalnih načina postizanja toga se mogu naći u minimalizmu, materijalima i modularnosti.

Minimalistička estetika znači samo, kao što to Dieter Rams u svojih 10 pravila dobrog dizajna kaže, da ima najmanji broj mogućih elemenata, bilo da je riječ o broju tipki, krivulja ili teksture proizvoda. Sve ostalo će reflektirati u neku ruku "zeitgeist" u kojem je nastalo. Minimalističkim pristupom s druge strane, pojedini stolac iz 1928. može ne odskakati od današnjih senzibiliteta.

Kvalitetan materijal je naravno očiti odgovor. Obično je to prirodan materijal ili barem 'iskren' materijal. Prirodan zato što mislim da kod površina koje su izložene nekom obliku trošenja, bilo da je to stol, jakna ili prijenosno računalo, oštećeni umjetni materijal, je samo šteta u npr. savršeno glatko proizvedenoj, reflektirajućoj plastici. Šteta na prirodnom materijalu, daje karakter. Iskrenost materijala je kada ne pokušavamo od plastike napraviti da izgleda kao drvo, drvo bojati i staviti pod visoki sjaj ili neku slični izgred. Plastika je jednako validan materijal kao i svaki drugi i s korištenjem aditivnih tehnologija postaje po meni opet privlačan, te je samo pitanje gdje će nas onaj spomenuti 'zeitgeist' odvesti."

A s njime bi se složili i najveći tehnološki divovi koji su se sve više posvetili spoju lijepoga s vrhunskom tehnologijom. Tako je na primjer Samsung izbacio liniju TV-a s QLED tehnologijom, a televizori su dizajnirani na način 'no gap wall mount' i 'one invisible connection'. Što to znači? To znači da uz Samsung QLED dolazi i zidni nosač koji osigurava da TV bude postavljen uz zid bez razmaka i tako se uklopi u svaki prostor. Također, možete reći zbogom neredu jer Samsungov QLED ima samo jedno neprimjetno povezivanje što znači da ima samo jedan proziran optički kabel povezan s One Connect kutijom koji integrira vanjske kabele uređaja.

Minimalizam je u 21. stoljeću tako postao "must have", dok je želja za savršenim dizajnom i naprednom tehnologijom u jednom postao sveprisutan što je na neki način natjerao dizajnere da razmišljaju ispred svoga vremena.

Glavom izvan okvira

"Svaki put kad čovjek gurne glavu malo izvan svojeg kruga vidi nove mogućnosti i nove poveznice. Nekad je to direktno adaptirano rješenje jednog aspekta života u drugi, nekad je samo početak ideje, ali dovoljno je pogledati bilo što čim se bavimo i pomisliti "hm, jel može ovo biti bolje?"", objašnjava nam dok planira svoj idealan projekt.

Kakav bi on bio, skoro nam je i otkrio.

"Bio bi gotov u tri mjeseca, nepovratno bi promijenio svijet na bolje i njime bi zaradio dovoljno novaca za ugodan ostatak života", govori u šali i obećaje da će nam javiti čim sazna o kojemu je projektu riječ.