{"id":23,"date":"2022-12-09T15:01:12","date_gmt":"2022-12-09T14:01:12","guid":{"rendered":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/?p=23"},"modified":"2022-12-12T12:02:01","modified_gmt":"2022-12-12T11:02:01","slug":"kako-funkcionira-kruzna-ekonomija-pogledajte-primjer-plasticne-boce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/2022\/12\/09\/kako-funkcionira-kruzna-ekonomija-pogledajte-primjer-plasticne-boce\/","title":{"rendered":"Kako funkcionira kru\u017ena ekonomija? Pogledajte primjer plasti\u010dne boce"},"content":{"rendered":"\n

Tko je izmislio recikliranje?<\/strong> Prema popularnom mi\u0161ljenju, recikliranje smo izmislili mi, ljudi, u trenutku kada smo po\u010deli percipirati opseg ljudskog utjecaja na okoli\u0161 i postupno shvatili da moramo ne\u0161to u\u010diniti ako \u017eelimo o\u010duvati prirodu. Ne samo zato \u0161to je priroda lijepa, nego i zato \u0161to o njoj ovisimo. Bez vode, \u010distog zraka, biljnog i \u017eivotinjskog svijeta \u2013 ne\u0107e biti ni nas.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, prava je istina da recikliranje nije izmislio \u010dovjek. Recikliranje je \u201eosmislila\u201c majka priroda, a \u00a0ono postoji koliko postoji i \u017eivot na na\u0161em planetu. Naime, priroda je sama prona\u0161la na\u010din da se biljke i \u017eivotinje, \u010diji je \u017eivotni vijek zavr\u0161io, razgrade i tako pomognu u stvaranju ili ro\u0111enju ne\u010deg novog. Razgradnja organskih tvari je kroz slo\u017eene kemijske procese omogu\u0107ila ve\u0107u plodnost tla, a samim time omogu\u0107ila daljnji razvitak biljnog i \u017eivotinjskog svijeta.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Prvo pravo recikliranje krenulo je s papirom<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Razvojem ljudske civilizacije pravila igre na planetu postupno su se po\u010dela mijenjati. Ljudi su pre\u017eivjeli i razvijali se zahvaljuju\u0107i blagodatima prirode, no trebalo je dosta vremena da shvate kako prirodi treba i davati, a ne samo uzimati. Prema nekim izvorima, jo\u0161 2000. godine prije Krista ljudi u Kini su primijetili da se plodnost tla mo\u017ee pove\u0107ati kori\u0161tenjem pepela i ostataka biljaka \u2013 stvaranjem komposta. U ta davna vremena ljudi su nesvjesno po\u010deli reciklirati jer su zbog nedostatka resursa mnogi svakodnevno kori\u0161teni predmeti dobivali neke druge namjene.<\/p>\n\n\n\n

No trebalo je pro\u0107i jo\u0161 nekoliko tisu\u0107a godina da ljudi po\u010dnu upravljati procesom recikliranja, na na\u010din da po\u010dnu prikupljati i razvrstavati otpad i pretvore ga u sirovinu za stvaranje novog proizvoda. Krenulo je s papirom. Prema povijesnim istra\u017eivanjima, recikliranje papira prvi je put zabilje\u017eeno 1031. godine u Japanu. Stari se papir po\u010deo prikupljati i koristio se kao sirovina za proizvodnju novog papira za slikanje i pisanje. No vjeruje se da je recikliranje papira krenulo iz drevne Kine, gdje je i izumljena proizvodnja papira u prvim godinama na\u0161eg tisu\u0107lje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Razli\u010dite prakse recikliranja starog papira postupno su se \u0161irile po svijetu, a prvi mlin za recikliranje i proizvodnju papira izgra\u0111en je u Americi 1690. godine. Poduzetnik i prvenstveno stolar William Rittenhouse ro\u0111en u Pennsylvaniji izgradio je mlin u kojem su se od starog platna i pamu\u010dnih tkanina razgra\u0111ivala vlakna od kojih se proizvodio papir. Me\u0111utim, i u to doba naglasak nije bio na ekologiji i o\u010duvanju prirode nego naprosto na prakti\u010dnosti.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Plastika kao materijal koji je promijenio svijet<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Najzad, po\u010detkom industrijske revolucije, tehnolo\u0161kim razvojem i promjenama u na\u010dinu proizvodnje, po\u010deli su se stvarati novi svijet i nova ekonomija. Iako su industrijske revolucije stvorile civilizaciju kakvu danas poznajemo i omogu\u0107ile porast kvalitete \u017eivota, sa sobom su donijele jedan veliki nusprodukt \u2013 ubrzano stvaranje velikih koli\u010dina otpada. To moderno, takozvano linearno poimanje ekonomije po\u010divalo je na principu \u201euzmi \u2013 proizvedi \u2013 baci\u201c i svijet se po\u010deo suo\u010davati sa sve ve\u0107im problemom nezaustavljivog gomilanja otpada.<\/p>\n\n\n\n

Zatim je sredinom pro\u0161log stolje\u0107a na red do\u0161ao izum plastike koji je ponovno preokrenuo globalnu ekonomiju. Razli\u010dite vrste plastike po\u010dele su se koristiti u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji, prehrambenoj, automobilskoj, tekstilnoj i nizu drugih industrija. No sve koristi iz masovne upotrebe plastike vrlo je brzo zasjenila \u010dinjenica o sve ve\u0107em problemu otpada. Paralelno se sna\u017eno po\u010dela razvijati svijest o potrebi recikliranja.<\/p>\n\n\n\n

Prelazak na kru\u017enu ekonomiju je imperativ<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kao \u0161to razli\u010dite vrste plastike imaju brojne prednosti i svojstva zbog kojih su u\u0161le u masovnu upotrebu, tako je i recikliranje plastike postalo izazov zbog zahtjevnosti samog procesa recikliranja i visokih tro\u0161kova. Ali kako je otpad, a time i plasti\u010dni otpad, postao ozbiljna prijetnja cijelom ekosustavu, recikliranje je postalo nu\u017enost i standard koji je nemogu\u0107e izbje\u0107i. S gore navedene linearne ekonomije, postalo je jasno da je prelazak na kru\u017enu ekonomiju imperativ neophodan za usporavanje klimatskih promjena, smanjenjem emisija CO2 i o\u010duvanjem okoli\u0161a. U kru\u017enoj se ekonomiji ni\u0161ta ne baca, odnosno, otpad se koristi kao sirovina za proizvodnju novih proizvoda, a naglasak je na stvaranju i kori\u0161tenju proizvoda za vi\u0161ekratnu upotrebu. U samu sr\u017e kru\u017ene ekonomije ugra\u0111eno je recikliranje, ovoga puta ne zbog prakti\u010dnosti ili nedostatka resursa, nego iz potrebe da se aktivno zauzmemo za stvaranje zdravijeg, \u010di\u0161\u0107eg i ljep\u0161eg planeta. Kako za ljude, tako i za biljni i \u017eivotinjski svijet.<\/p>\n\n\n\n

Primjer odr\u017eivosti u praksi<\/strong><\/h2>\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Toga su postale svjesne i industrije koje su usko povezane s proizvodnjom plasti\u010dne ambala\u017ee. Kao primjer pozitivne prakse, R\u00f6merquelle<\/a> je na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu ponudio vodu koja dolazi u rPET bo\u010dicama<\/a>. \u0160to to zna\u010di za okoli\u0161? To zna\u010di da je rPET boca proizvedena od 100 posto reciklirane plastike, uz iznimku \u010depa i etikete; i to uz \u010dak 70 posto manje utro\u0161ka CO2 u usporedbi s bocama proizvedenim od nereciklirane plastike. Istovremeno, recikliranjem samo jedne plasti\u010dne boce ostvaruje se u\u0161teda od 84 posto energije koja je potrebna za izradu iste takve boce od novih sirovina.<\/p>\n\n\n\n

Polako ali sigurno, svi postajemo svjesni da \u0107emo morati preuzeti odgovorniji pristup odr\u017eivosti i ekologiji nego \u0161to je to bilo do sada. Malim koracima, kao \u0161to su razvrstavanje otpada, kori\u0161tenje vi\u0161ekratnih vre\u0107ica za kupnju u trgovinama te odabir proizvo\u0111a\u010da koji se u proizvodnji vode na\u010delima odr\u017eivosti, dajemo doprinos o\u010duvanju planeta na kojem \u017eivimo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tko je izmislio recikliranje? Prema popularnom mi\u0161ljenju, recikliranje smo izmislili mi, ljudi, u trenutku kada smo po\u010deli percipirati opseg ljudskog…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":51,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-23","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-objave"],"acf":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/rsz_shutterstock_1489615229.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":92,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23\/revisions\/92"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/media\/51"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}