{"id":122,"date":"2022-12-01T10:04:37","date_gmt":"2022-12-01T09:04:37","guid":{"rendered":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/?p=122"},"modified":"2022-12-21T10:06:00","modified_gmt":"2022-12-21T09:06:00","slug":"pogledajte-kako-hrvatska-stoji-po-pitanju-odvajanja-otpada-i-reciklaze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/2022\/12\/01\/pogledajte-kako-hrvatska-stoji-po-pitanju-odvajanja-otpada-i-reciklaze\/","title":{"rendered":"Pogledajte kako Hrvatska stoji po pitanju odvajanja otpada i recikla\u017ee"},"content":{"rendered":"\n

Pitanje odr\u017eivosti i za\u0161tite okoli\u0161a svakako je postalo jedno od najva\u017enijih pitanja suvremenog doba. <\/em><\/p>\n\n\n\n

Otpornost, jeftina proizvodnja i ostale karakteristike zbog kojih je plastika zavladala na\u0161im \u017eivotima sada su se pretvorile u ozbiljnu prijetnju biljnom i \u017eivotinjskom svijetu planeta na kojem \u017eivimo. Prema podacima Europskog parlamenta, proizvodnja plastike u svijetu narasla je s 1,5 milijuna tona godi\u0161nje (koliko je iznosila 1950. godine) na nevjerojatnih 359 milijuna tona godi\u0161nje. Prema podacima za Europsku uniju, najve\u0107i dio proizvedene plastike, ukupno oko 39,9 posto, koristi se za ambala\u017eu. Slijedi gra\u0111evinski materijal s 19,8 posto te za proizvodnju automobila i kamiona, i to s oko 9,9 posto od ukupno proizvedene plastike.<\/p>\n\n\n\n

No \u0161to se nakon kori\u0161tenja doga\u0111a s tom plastikom? <\/strong>U zemljama Europske unije najve\u0107i dio, u iznosu od 42,6 posto, prera\u0111uje se postupkom energetske oporabe. Svega 32,5 posto<\/strong> plastike se reciklira dok 24,9 posto zavr\u0161i na odlagali\u0161tima. Ovdje postoji jo\u0161 mnogo prostora za napredak, pogotovo ako planiramo realizirati ciljeve Europske unije i promijeniti ove omjere na na\u010din da se 65 posto plastike reciklira<\/strong>, a desetak posto materijala neprikladnog za recikliranje proslje\u0111uje na energetsku oporabu i isto toliko na odlaganje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Primjer plasti\u010dne vre\u0107ice pokazuje da se mo\u017ee!<\/h2>\n\n\n\n

Ho\u0107emo li to posti\u0107i? To uvelike ovisi o nama, dru\u0161tveno odgovornom poslovanju kompanija te volji dr\u017eave\/lokalne zajednice koja mora kontinuirano i predano raditi na razvoju u\u010dinkovitog sustava zbrinjavanja otpada, donositi obvezuju\u0107e propise i provoditi edukaciju stanovni\u0161tva. Da poticanje na odgovorno poslovanje mo\u017ee donijeti opipljive rezultate, vidjeli smo na primjeru laganih plasti\u010dnih vre\u0107ica.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina poziva gra\u0111ane na odgovorno kori\u0161tenje laganih plasti\u010dnih vre\u0107ica koje koristimo za no\u0161enje. Stru\u010dnjaci ve\u0107 godinama upozoravaju na to da su lagane plasti\u010dne vre\u0107ice ogromna prijetnja ekosustavu jer mnogo njih zavr\u0161i u prirodi, morima, rijekama i jezerima te izravno ugro\u017eavaju opstanak biljnog i \u017eivotinjskog svijeta. Kampanje koje su usmjerene prema racionalnijem kori\u0161tenju plasti\u010dnih vre\u0107ica posljednjih su godina dale rezultate.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i odr\u017eivog razvoja, godi\u0161nja potro\u0161nja laganih plasti\u010dnih vre\u0107ica za no\u0161enje po stanovniku je iznosila u prosjeku 90 komada dok je 2018., odnosno dvije godine ranije, ta brojka iznosila 95 vre\u0107ica po stanovniku godi\u0161nje. Iako to mo\u017eda na prvu ne djeluje zna\u010dajno, na populaciju od gotovo \u010detiri milijuna ljudi, jednostavnom matematikom dolazimo do toga da se broj laganih plasti\u010dnih vre\u0107ica u opticaju smanjio za gotovo 25 milijuna, \u0161to ipak nije zanemariva brojka. Iako spor, ovaj trend prate i sve bolji rezultati sakupljenog odvojenog komunalnog otpada. Prema podacima MINGOR-a od pro\u0161le godine, u Hrvatskoj je 2015. godine sakupljeno ukupno 391.075 odvojeno sakupljenog otpada, dok je ve\u0107 2020. godine taj broj narastao na 694.159 tona.<\/p>\n\n\n\n

Odluke koje donosimo svaki dan mijenjaju svijet<\/h2>\n\n\n\n

Da se vratimo na po\u010detak: \u017eelimo li ostvariti ciljeve Europske unije i pove\u0107ati udio reciklirane plastike u svakodnevnom \u017eivotu, moramo po\u010deti od sebe. I to tako \u0161to \u0107emo odvajati otpad i paziti \u0161to i koliko kupujemo. Uz odgovorno pona\u0161anje prema prirodi, odgovorno raspolaganje energijom, uz pravilno razvrstavanje otpada, ono \u0161to svatko od nas mo\u017ee u\u010diniti kako bi se svi ti individualni napori na kraju pretvorili u opipljivi rezultat jest birati brendove i proizvode koji ula\u017ei i aktivno rade na promicanju odr\u017eivosti poslovanja. Primjer takvog brenda na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu je Romerq\u00fcelle<\/strong>, koji za pakiranje svojih proizvoda, gazirane i negazirane mineralne vode koristi, uz iznimku \u010depa i etikete, reciklirane boce i tako \u0161tedi energiju i \u010duva okoli\u0161.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Pravilnim odlaganjem i recikla\u017eom boce se mogu reciklirati vi\u0161e puta, a ostatak sirovine dobiven recikliranjem mo\u017ee se upotrijebiti izvan industrije hrane i pi\u0107a, primjerice u modnoj industriji. Svaka takva odluka u kojoj damo prednost odr\u017eivom poslovanju bit \u0107e poticaj i drugima, ne samo pojedincima nego i kompanijama da po\u010dnu vi\u0161e ulagati u ekolo\u0161ki odgovorno poslovanje. <\/p>\n\n\n\n

To je prvi korak prema uspostavljanju cirkularne ekonomije koja \u0107e uz smanjenje emisije stakleni\u010dkih plinova i smanjenja otpada u okoli\u0161u dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta te postaviti preduvjet za zdraviji i kvalitetniji \u017eivot na Zemlji.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pitanje odr\u017eivosti i za\u0161tite okoli\u0161a svakako je postalo jedno od najva\u017enijih pitanja suvremenog doba. Otpornost, jeftina proizvodnja i ostale karakteristike…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":125,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-122","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-objave"],"acf":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/rsz_shutterstock_2046698984-scaled.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=122"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":133,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122\/revisions\/133"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/media\/125"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/specijali.net.hr\/ucini-razliku\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}