Pitanje održivosti i zaštite okoliša svakako je postalo jedno od najvažnijih pitanja suvremenog doba.
Otpornost, jeftina proizvodnja i ostale karakteristike zbog kojih je plastika zavladala našim životima sada su se pretvorile u ozbiljnu prijetnju biljnom i životinjskom svijetu planeta na kojem živimo. Prema podacima Europskog parlamenta, proizvodnja plastike u svijetu narasla je s 1,5 milijuna tona godišnje (koliko je iznosila 1950. godine) na nevjerojatnih 359 milijuna tona godišnje. Prema podacima za Europsku uniju, najveći dio proizvedene plastike, ukupno oko 39,9 posto, koristi se za ambalažu. Slijedi građevinski materijal s 19,8 posto te za proizvodnju automobila i kamiona, i to s oko 9,9 posto od ukupno proizvedene plastike.
No što se nakon korištenja događa s tom plastikom? U zemljama Europske unije najveći dio, u iznosu od 42,6 posto, prerađuje se postupkom energetske oporabe. Svega 32,5 posto plastike se reciklira dok 24,9 posto završi na odlagalištima. Ovdje postoji još mnogo prostora za napredak, pogotovo ako planiramo realizirati ciljeve Europske unije i promijeniti ove omjere na način da se 65 posto plastike reciklira, a desetak posto materijala neprikladnog za recikliranje prosljeđuje na energetsku oporabu i isto toliko na odlaganje.
Primjer plastične vrećice pokazuje da se može!
Hoćemo li to postići? To uvelike ovisi o nama, društveno odgovornom poslovanju kompanija te volji države/lokalne zajednice koja mora kontinuirano i predano raditi na razvoju učinkovitog sustava zbrinjavanja otpada, donositi obvezujuće propise i provoditi edukaciju stanovništva. Da poticanje na odgovorno poslovanje može donijeti opipljive rezultate, vidjeli smo na primjeru laganih plastičnih vrećica.
U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina poziva građane na odgovorno korištenje laganih plastičnih vrećica koje koristimo za nošenje. Stručnjaci već godinama upozoravaju na to da su lagane plastične vrećice ogromna prijetnja ekosustavu jer mnogo njih završi u prirodi, morima, rijekama i jezerima te izravno ugrožavaju opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Kampanje koje su usmjerene prema racionalnijem korištenju plastičnih vrećica posljednjih su godina dale rezultate.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, godišnja potrošnja laganih plastičnih vrećica za nošenje po stanovniku je iznosila u prosjeku 90 komada dok je 2018., odnosno dvije godine ranije, ta brojka iznosila 95 vrećica po stanovniku godišnje. Iako to možda na prvu ne djeluje značajno, na populaciju od gotovo četiri milijuna ljudi, jednostavnom matematikom dolazimo do toga da se broj laganih plastičnih vrećica u opticaju smanjio za gotovo 25 milijuna, što ipak nije zanemariva brojka. Iako spor, ovaj trend prate i sve bolji rezultati sakupljenog odvojenog komunalnog otpada. Prema podacima MINGOR-a od prošle godine, u Hrvatskoj je 2015. godine sakupljeno ukupno 391.075 odvojeno sakupljenog otpada, dok je već 2020. godine taj broj narastao na 694.159 tona.
Odluke koje donosimo svaki dan mijenjaju svijet
Da se vratimo na početak: želimo li ostvariti ciljeve Europske unije i povećati udio reciklirane plastike u svakodnevnom životu, moramo početi od sebe. I to tako što ćemo odvajati otpad i paziti što i koliko kupujemo. Uz odgovorno ponašanje prema prirodi, odgovorno raspolaganje energijom, uz pravilno razvrstavanje otpada, ono što svatko od nas može učiniti kako bi se svi ti individualni napori na kraju pretvorili u opipljivi rezultat jest birati brendove i proizvode koji ulaži i aktivno rade na promicanju održivosti poslovanja. Primjer takvog brenda na domaćem tržištu je Romerqüelle, koji za pakiranje svojih proizvoda, gazirane i negazirane mineralne vode koristi, uz iznimku čepa i etikete, reciklirane boce i tako štedi energiju i čuva okoliš.
Pravilnim odlaganjem i reciklažom boce se mogu reciklirati više puta, a ostatak sirovine dobiven recikliranjem može se upotrijebiti izvan industrije hrane i pića, primjerice u modnoj industriji. Svaka takva odluka u kojoj damo prednost održivom poslovanju bit će poticaj i drugima, ne samo pojedincima nego i kompanijama da počnu više ulagati u ekološki odgovorno poslovanje.
To je prvi korak prema uspostavljanju cirkularne ekonomije koja će uz smanjenje emisije stakleničkih plinova i smanjenja otpada u okolišu dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta te postaviti preduvjet za zdraviji i kvalitetniji život na Zemlji.
