Zdrava prehrana, zdrav način života i prevencija glavni su saveznici za održavanje zdravog probavnog sustava, ističe ugledni gastroenterolog dr. Darko Horvat iz Poliklinike Aviva
U slučaju da nešto grickate dok čitate ove retke, hrana koju u ovom trenutku žvačete upravo kreće na putovanje probavnim traktom. To putovanje je zapravo proces razgradnje kojim se od ukusnog zalogaja izdvajaju hranjive tvari i pretvaraju u energiju neophodnu za naše funkcioniranje i za sam život.
Probavni trakt čovjeka je kompleksni sustav koji počinje u ustima, nastavlja se u jednjaku, a potom se spaja sa želucem u kojem se odvija najveći dio razgradnje hrane. Sada već razgrađena hrana nastavlja svoje putovanje u tanko crijevo koje ima funkciju apsorpcije hranjivih tvari u krvotok, a ono što je ostalo odlazi u debelo crijevo, čiji je zadatak da tijelo oslobodi otpadnih neprobavljenih tvari. Probava traje oko 24 do 48 sati, a većine ovih procesa koji se u nama svakodnevno odvijaju uglavnom nismo ni svjesni. Koliko je važan zdrav i funkcionalan probavni sustav za naše sveukupno zdravlje, ne treba posebno napominjati. Baš zato je izuzetno važno da se o njemu brinemo.
O tome kako očuvati zdravlje probavnog sustava razgovarali smo s liječnikom dr. sc. Darkom Horvatom, specijalistom interne medicine, subspecijalistom gastroenterologije i hepatologije koji već dugi niz godina radi u Poliklinici Aviva na Odjelu gastroenterologije.
Šokantne brojke o sve raširenijoj pojavnosti karcinoma debelog crijeva
Najjednostavniji način da svojem organizmu i probavnom sustavu pomognemo jest prevencija kroz pridržavanje pravilne i zdrave prehrane, zdravim načinom života koji uključuje fizičku aktivnost te odlascima na sistematske i specijalističke preglede kako bismo na vrijeme otkrili potencijalne promjene koje mogu ugroziti naše zdravlje. Kada govorimo o zdravlju probavnog sustava, neizbježna je, nažalost, tema epidemije kolorektalnog karcinoma, odnosno karcinoma debelog crijeva i završnog crijeva koja je sve prisutnija svugdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.
„Kada govorimo o kolorektalnom karcinomu, riječ je o karcinomu koji je po pojavnosti na trećem mjestu u svijetu, a po smrtnosti je na drugom mjestu. Prema procjenama Svjetske organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli gotovo dva milijuna, a umre 0,95 milijuna ljudi. Činjenica koja dodatno zabrinjava jest da se sve više pojavljuje kod mlađih osoba. Daljnje projekcije pokazuju kako će se do 2035. taj porast iznositi čak 61 posto“, naglašava dr.sc. Horvat. Kako objašnjavamo ovakve šokantne prognoze?
„Kod ovog tipa karcinoma, na jednoj strani su prisutni genetski čimbenici koji mogu igrati ulogu u nastanku karcinoma, a primijećeni su i okolišni čimbenici koji također mogu utjecati na pojavnost ove zloćudne bolesti. Kod 50 posto bolesnika još uvijek ne možemo identificirati točan uzrok nastanka karcinoma. Kod drugih 50 posto, jedna trećina pacijenata ima familijarnu podlogu u kojoj je došlo do poremećaja na određenom genu zbog kojeg dolazi do nenormalnog produciranja stanica i stvaranja karcinoma. Nadalje, postoji i jedna četvrtina pacijenata kod kojih je pojava karcinoma povezana s nasljednim polipozama. Kod tih pacijenata pojavljuje se sklonost familijarnoj adenomatoznoj polipozi, koja se manifestira razvojem brojnih polipa u debelom crijevu i dovodi do kolorektalnog karcinoma“, objašnjava dr. Horvat.
Rana dijagnostika spašava živote
Što svatko od nas može učiniti da spriječiti pojavu karcinoma debelog crijeva? Rana dijagnostika kroz specijalističke preglede u prevenciji karcinoma debelog crijeva, bez ikakvog pretjerivanja, može značiti razliku između života i smrti. Karcinom debelog crijeva u pravilu započinje kao male nekancerozne nakupine stanica koju zovemo polip. Te izrasline ili polipi obično se počnu pojavljivati na unutarnjoj stijenki debelog crijeva ili rektuma i većina je benigna, ali neki polipi mogu s vremenom postati zloćudni ili razviti se u karcinom. Kroz redovite specijalističke pretrage, polipi se mogu na vrijeme otkriti i ukloniti prije nego što postanu zloćudni i razviju se u rak debelog crijeva.
Važno je otkriti i ukloniti polipe prije nego što postanu zloćudni. Preventivni pregledi debelog crijeva omogućavaju liječnicima da identificiraju i uklone polipe prije nego što se razviju u rak debelog crijeva. Drugim riječima, rana dijagnoza i pravovremena reakcija povećavaju šanse za potpuno izlječenje, ističe naš sugovornik.
„Treba naglasiti da predkancerozne lezije ili polipi u debelom crijevu nemaju simptome i zbog toga je izuzetno važna prevencija“, ističe dr. Horvat. „U tom kontekstu, jedina metoda prevencije je zdrava prehrana, zdrav način života i pravovremeni preventivni pregledi već oko 45. godine života“, ističe naš sugovornik. „Ključni dijagnostički postupci u gastroenterologiji koji spašavaju živote su endoskopske pretrage kolonoskopija i gastroskopija koje provodimo u Poliklinici Aviva. Njima možemo uočiti pojavu predkanceroznih polipa i ukloniti ga na vrijeme, prije nego što tvorba metastazira i razvije se u karcinom debelog crijeva“.
Dr. sc. Darko Horvat diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, a po završetku studiranja kreće na specijalizaciju iz interne medicine u KB Osijek. Tijekom dugogodišnje karijere bavio se znanstvenim radom, a doktorsku disertaciju pripremao je na temu „Ito stanice u bolesnika s lezijom jetre i jetrenom cirozom“ na Medicinskom fakultetu Sveučilista J.J. Strosmayera u Osijeku koju je obranio 2010. godine, nakon čega je postao znanstveni suradnik u znanstvenom područja Biomedicine i zdravstva, znanstveno polje Kliničke medicinske znanosti.
Paralelno, cijelo to vrijeme radio je na Zavodu za gastronterologiju i hepatologiju Interne klinike KBC Osijek kao specijalist internist-gastroenterolog i hepatolog u jedinici za endoskopije, na RTG odjelu za ERCP zahvate. Ovdje stječe neprocjenjivo iskustvo na području obavljanja gastroskopija, kolonoskopija, zaustavljanja krvarenja te zahvata endoskopskih mukoznih disekcija-polipektomija i endoskopskih submukoznih disekcija. Po dolasku u Zagreb, 2014. počinje raditi u Poliklinici Aviva, gdje radi već desetak godina kao liječnik specijalist gastroenterolog i hepatolog.
Endoskopske pretrage više nisu bauk
Zahvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu, dr. Horvat je itekako svjestan činjenice da je u općoj populaciji još uvijek uvriježen strah od endoskopskih pretraga. Većina ljudi gleda na kolonoskopiju i gastroskopiju kao na vrlo neugodne i bolne pretrage pa ih iz tog razloga žele izbjeći pod svaku cijenu. No mnogo toga se u medicini mijenja, a promijenio se i pristup endoskopskim pretragama koje su danas mnogo manje nelagodne nego što su to bile nekada.
„Razvoj tehnologije u medicinskoj dijagnostici kakvu danas koristimo u Poliklinici Aviva omogućava nam da pacijentima maksimalno ublažimo neugodu, a da istovremeno dobijemo preciznu dijagnostičku sliku. U Poliklinici Aviva pacijentima nudimo obavljanje endoskopskih pretraga kolonoskopije i gastroskopije pod anestezijom, kako bi sam postupak bio što manje nelagodan za pacijenta. Obje ove pretrage se mogu obaviti i u paketu, naravno, pod kompletnim nadzorom tima liječnika i uz prethodnu pripremu pacijenta“, objašnjava. „Sve više endoskopskih pretraga obavljamo u anesteziji jer tako pacijent ne osjeća bolove i smetnje, pretraga je mnogo ugodnija i sigurnija za pacijenta“, dodaje.
Pitanje koje se nameće samo po sebi je koliko su ljudi svjesni prevencije i važnosti pravovremenog odlaska liječniku? „Osnova je detaljan pregled bolesnika i uzimanje temeljite povijesti bolesti te obiteljske anamneze. Kod nas uglavnom dolaze pacijenti koji su već razvili određene simptome, kao što su bolovi u trbuhu ili žgaravica, ali sve više nam dolaze i ljudi koji žele obaviti preventivni specijalistički pregled jer su u obiteljskoj anamnezi imali članove obitelji koji su imali maligne ili upalne bolesti probavnog trakta, pa se oni samoinicijativno javiti i doći na pregled“, kaže dr. Horvat.
Zdrava raznolika prehrana za zdravi probavni sustav
„Jedna bitna stvar u održavanju zdravlja probavnog sustava je mikrobiom, zajednica bakterija koja živi u debelom crijevu i intenzivno se istražuje zadnjih dvadesetak godina. Na početku istraživanja Europa je dobila zadatak napraviti analizu i sastav mikrobioma kod pojedinih ljudi koji su oboljeli od Chronove bolesti, ulceroznog kolitisa i nekih drugih bolesti probavnog trakta. S druge strane oceana, Amerikanci su dobili zadatak napraviti mikrobiom zdravog čovjeka kao gensku kartu koja bi pokazala koje bakterije ima zdrav čovjek kako bismo mogli napraviti usporedbe. Pokazalo se da zaista postoje određeni sojevi bakterija koji izazivaju upalu i stvaraju podlogu za razvoj različitih bolesti probavnog sustava, pa tako i karcinoma. Pa ipak, treba biti svjestan da je svojevrsno stanje upale u debelom crijevu konstanta“, kaže nam dr. Horvat. „Postoji stalna borba između tih okolišnih faktora koje s hranom unosimo u naš organizam i naših mikroorganizama, naših dobrih bakterija. Te naše dobre bakterije, koje su nam neophodne i koje sudjeluju u probavi konstantno se bore s hranom koja sadržava pesticide, konzervanse, antibiotike kojima je tretirano meso i tome slično. U tom stanju ekvilibrija koji vlada između dobrih i loših bakterija, jednom kada dođe do narušavanja te ravnoteže, tada kreće razvoj bolesti“, objašnjava dr. Horvat.
Jednako tako, različita istraživanja su pokazala da je starija populacija više izložena riziku razvoja kroničnih bolesti probavnog sustava, uključujući i malignih bolesti, a smatra se da je jedan od razloga to što je riječ o populaciji koja jede jednoličnu prehranu.
Važnost suradnje gastroenterologa i nutricionista
„Moramo jesti sve, raznovrsnost i raznolikost prehrane je ključ zdrave i pravilne prehrane. Zeleno sirovo povrće, ugljikohidrati, sve vrste mesa, riba… Trebamo svakako istaknuti da su namirnice bogate vlaknima izuzetno važne jer vlakna su osnova za crijeva zato što se kolonociti i enterociti hrane vlaknima. Na pitanje koji je ključ za zdrava crijeva, najkraći mogući odgovor je – vlakna, voda i fizička aktivnost“, kaže doktor Horvat.
U Poliklinici Aviva aktivno surađuju Odjel gastroenterologije i Odjel nutricionizma. Zanimalo nas je kako ta suradnja funkcionira u praksi pa se u razgovor uključila magistrica nutricionizma Katarina Robić, koja u Poliklinici Aviva radi u Odjelu nutricionizma. „Nakon postavljanja dijagnoze, pacijent se upućuje nutricionistu zbog daljnjeg savjetovanja u pogledu prilagodbe prehrane koja će biti primjerena dijagnozi i potrebama njegovog organizma. Svaki pacijent je individua za sebe i treba mu se posvetiti individualno. U prehrani, postoje općenite smjernice koje su svima dostupne. Međutim, suradnja između pacijenta i liječnika gastroenterologa te nutricionista je izrazito bitna upravo zbog individualnog pristupa prilagođenog konkretnoj kliničkoj slici, navikama i potrebama svakog pacijenta“, ističe nutricionistica Katarina Robić.
„Kada govorimo o prehrani i njezinoj ulozi u prevenciji pojave kolorektalnog karcinoma ili karcinoma želuca, dokazano je da određena hrana i nutrijenti mogu doprinijeti smanjenju rizika ili povećanju rizika pojave karcinoma. Baš zbog tog razloga nam je važna mediteranska prehrana, odnosno uravnotežena prehrana. Većina mojih pacijenata dolazi s pogrešnom slikom da se ispravno hrane. Tek kada sjednu kod mene i kada analiziramo kvalitetu prehrane, postanu svjesni u čemu sve griješe i što sve trebaju promijeniti u redovitoj prehrani ili unosu hrane i pića“, upozorava.
Na individualno savjetovanje s nutricionistom bi trebali otići svi. Jer koliko god mislili da se zdravo hranimo, šanse da nešto krivo radimo su prilično velike. „Kod prevencije različitih bolesti, bilo da su to bolesti probavnog sustava ili endokrinog sustava, prvi korak je određivanje primjerene tjelesne mase. Sljedeći korak je definiranje energetskih potreba organizma te definiranje potreba za mikro i makro nutrijentima, a to sve prolazimo na individualnom nutricionističkom pregledu“, kaže mag. nutricionizma Katarina Robić. No kod pacijenata kojima je već postavljena dijagnoza kao što je, primjerice, masna jetra ili gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) kod kojih je uravnotežena i zdrava prehrana ključ za ublažavanje simptoma i tegoba koji obično prate te bolesti, pogotovo u fazi bolesti kada se bolest još može regulirati prehranom, prije nego što uđe u svoju kroničnu fazu kada je neophodna farmakološka terapija, savjetovanje i praćenje s nutricionizmom je neophodan dio terapijskog tretmana.
Važnost pravilne prehrane u nošenju s bolesti
„Primjerice, kada kod pacijenta napravimo gastroskopiju i postavimo dijagnozu gastroezofagealne erefluksne bolesti (GERB), u početnom stadiju dovoljna je dijeta, odnosno pravilna i uravnotežena prehrana. Problem kod te bolesti je recidiv jer čim se prestanete pridržavati tih normi u prehrani, bolest se vraća. Kod 50 posto ljudi, kroz šest mjeseci se bolest vraća i baš zbog toga je jako važno kontinuirano praćenje nutricionista. Baš zato naglašavamo važnost individualnog savjetovanja s nutricionistom“, pojašnjava dr. Horvat.
„Taj kontinuitet podrazumijeva uspostavljanje odnosa koji se temelji na povjerenju, u kojem pacijent s nutricionistom može kroz nekoliko mjeseci utvrditi kakva mu prehrana najbolje odgovara, da pacijent može doći i reći ako mu neka namirnica izaziva određene simptome, pa da od nutricionista dobije stručni savjet kako i s čime zamijeniti konkretnu namirnicu tako da organizam dobije sve što mu je potrebno, sve nutrijente i energiju“, ističe Robić.
„Imamo i pacijente s celijakijom, kroničnom i sustavnom autoimunom bolesti kojima je doživotna bezglutenska prehrana jedini način nošenja s tom bolesti. Nutricionist tu ima ulogu kako voditi pacijenta, davati mu prehrambene smjernice i preporuke kako ne bi došlo do nutritivnog deficita koje treba adekvatno nadomjestiti“, dodaje nutricionistica Katarina Robić.
U cijelom procesu probave hrane aktivno sudjeluju i mnogi drugi organi i žlijezde, kao što su jetra i gušterača. Veliku ulogu u očuvanju probavnog zdravlja ima jetra, najveći organ našeg probavnog sustava. Jetra ima nekoliko važnih funkcija u organizmu, no jetra je kod laika često na glasu kao organ koji ima sposobnost regeneracije pa na nju ne treba previše paziti. Da je to jako daleko od istine, potvrđuje naš sugovornik, dr. Horvat koji upozorava na sve izraženiji prisutniju i češću bolest masne jetre koja poprima ozbiljan javnozdravstveni problem.
25 posto svjetskog stanovništva boluje od masne jetre
Unatoč još uvijek vrlo raširenom shvaćanju, masna jetra nije samo bolest koja se pojavljuje kao posljedica prekomjernog konzumiranja alkohola, a oblik ove bolesti koja zahvaća populaciju koja ne konzumira alkohol prema nekim statistikama zahvaća već više od 25 posto svjetskog stanovništva. Masna jetra ili steatoza jedna je od najučestalijih bolesti jetre. Riječ je bolesti izazvanoj poremećajem metabolizma masti koji dovodi do toga da se masti počnu nakupljati u jetri. Iako je najpoznatiji uzrok masne jetre prekomjerno konzumiranje alkohola, masna jetra postaje sve veći zdravstveni problem u velikom dijelu populacije i pogađa osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, a novija istraživanja otkrivaju da su u rizičnoj skupini od razvoja bolesti masne jetre osobe koje imaju dijabetes, metabolički sindrom, povišeni krvni tlak i povišene masnoće u krvi. „Ako se masna jetra ne liječi, kod jednog dijela pacijenata doći će do upalnog stanja, a nakon upale, sljedeći stadij je ciroza koja u krajnjem stadiju dovodi do zatajenja rada jetre i ne može se liječiti. Jedini način je transplantacija jetre“, ističe.
I kod ove bolesti jako je važno istaknuti preventivne preglede, jer to može biti jedini način pravovremenog reagiranja na razvoj bolesti. „Treba istaknuti da kod masne jetre ne postoje određeni simptomi nego se bolest vrlo često otkriva na sistematskim pregledima na laboratorijskim pretragama. Kod nas u Poliklinici Aviva, praćenjem rezultata sistematskih pregleda došli smo do saznanja da je kod barem tri ili četiri na oko pedeset ukupno obrađenih pacijenata otkrivena masna jetra, a da oni prije toga nisu uopće bili svjesni da imaju problema s jetrom. Precizno praćenje bolesti masne jetre u Poliklinici Aviva omogućava nam pretraga elastografija jetre, potpuno neinvazivni i bezbolni ultrazvučni pregled kojim se određuju promjene i tvrdoća i promjene u strukturi jetre i propisuje daljnja terapija“, objašnjava dr. Horvat. Kod terapije za pacijente s masnom jetrom, svakom pacijentu se pristupa individualno jer univerzalnog lijeka nema, ali ovdje se ponovno vraćamo na važnost pravilne i uravnotežene prehrane u skladu s preporuka nutricionista i zdravog načina života koji kod ove bolesti imaju ključnu ulogu u kvaliteti života i ishod same bolesti“, zaključuje dr. Horvat.
Avivin zdravljak: Putokaz probave – Vratite zdravlje na pravi put
Važnost brige o probavnom sustavu bila je i glavna tema panela koji organizira Poliklinika Aviva pod nazivom Avivin zdravljak: „Putokaz probave – vratite zdravlje na pravi put“. Panel rasprava održala se 21. studenog 2024. godine u Poliklinici Aviva, a na panelu su se obradile mnoge teme gastroenterologije, informacije o najnovijim istraživanjima i kliničkim iskustvima, s praktičnim savjetima za poboljšanje i očuvanje zdravlja probavnog sustava. Između ostalog, razgovaralo se o utjecaju prehrane i životnih navika na probavno zdravlje, prevenciji i rano otkrivanje ciroze jetre, s naglaskom na prepoznavanje upozoravajućih znakova i strategijama liječenja, životu s IBS-om: savjeti za svladavanje sindroma iritabilnog crijeva kroz prehranu i upravljanje stresom, pristupima za upravljanje gastroezofagealnom refluksnom bolešću u svakodnevnici, te kako kolonoskopija spašava živote te značaju preventivnih pregleda u otkrivanju raka debelog crijeva.
Na panelu su sudjelovali stručnjaci Poliklinike Aviva: dr. sc. Darko Horvat, dr. med., spec. interne medicine, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije, prim. dr. sc. Vedran Tomašić, dr. med., spec. interne medicine, subspecijalist gastroenterologije, Katarina Robić, mag. Nutricionizma, a kao posebni gost sudjelovao je i Siniša Varga, dr. dent. med., bivši ministar zdravstva Republike Hrvatske.
Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Aviva
