Teško je zamisliti dan bez nje. Za nekoga je to prva stvar nakon buđenja, za drugoga isprika da se nađe s prijateljima, a trećemu ritual bez kojeg nema ozbiljnog početka radnog dana.
Brojke kažu sve: prosječni Hrvat godišnje popije više od 5 kilograma kave, što znači da gotovo svaki naš dan započinje ili završava uz šalicu omiljenog napitka. Kad to pretočimo u šalice, riječ je o milijunima trenutaka – milijunima razgovora, tajni, planova, dogovora i smijeha. I to ne bilo kakvih.
Neki vole kratku s malo mlijeka”, drugi preferiraju produženu, netko će popiti kavu sam u miru i tišini, a nekome je ona nezamisliva bez društva. Za neke je obavezna nakon ručka, dok drugi uživaju u kombinaciji kave i deserta. Navike su različite, ali jedno je svima zajedničko – kava je društvena valuta. Ako nekoga želiš vidjeti, zvat ćeš ga “na kavu”.
Iza svake šalice stoje i zanimljive priče.
Legenda kaže da su kavu otkrile – koze u Etiopiji. Nakon što su pojele crvene plodove biljke kave, postale su neobično živahne, a njihov pastir odlučio je isprobati isto. Tako je započela priča koja danas povezuje ljude diljem svijeta.
A kad već govorimo o kavi – znaš li da je espresso možda najčešće pogrešno shvaćen pojam? Naime, dolazi od latinskog glagola exprimere, što ne znači „brzo“, već se prevodi kao istisnuti ili izvući pod pritiskom. Ukratko, odnosi se na sam način pripreme gdje vruća voda pod visokim pritiskom prolazi kroz fino mljevenu kavu. Upravo taj postupak daje onaj intenzivan, aromatičan okus koji volimo.
Slavimo Svjetski dan kave: podijeli svoju kavu i osvoji poklone!
Zato i ne čudi da kava ima svoj dan – Svjetski dan kave, koji se službeno obilježava od 2015. godine, na prijedlog Svjetske organizacije za kavu (ICO). To je dan kada slavimo miris, okus i sve male rituale koje kava donosi.
I baš zbog toga, povodom Svjetskog dana kave, pozivamo vas da nam pokažete svoju ekipu za kavu. Pošaljite fotografiju i u nekoliko rečenica napišite o čemu ste najviše razgovarali, od kvartovskih tračeva, planova za putovanja, smiješnih anegdota do ozbiljnih životnih rasprava. Najbolje i najkreativnije prijave nagrađujemo.
Jer kava nije samo napitak – ona je povod da stanemo na trenutak, povežemo se jedni s drugima i uljepšamo dan. A uz Franck, ti trenuci postaju još posebniji, svaki dan.
Kreativni natječaj Franck kave
Svjetski dan kave odlučili smo obilježiti kreativnim nagradnim natječajem: pošaljite nam fotografiju svoje ekipe s kojom redovito pijete kavu te napišite najzabavnije, najzanimljivije i najinspirativnije teme o kojima na tim kavama razgovarate. Tri najbolja i najkreativnija odgovora osvojit će poklon-paket Francka!
Kava s potpisom tradicije: neobične prakse na svim meridijanima
Povodom Svjetskog dana kave, prisjetili smo se i nekih neobičnih kulturnih praksi koje uključuju kavu u različitim krajevima svijeta, koji će vam dobro doći ako ikad odete s ekipom na kafićki kviz ili ako vam treba tema za razgovor uz šalicu espressa:
U Turskoj se održava prava ceremonija pripreme kave koja uključuje dugo kuhanje na pijesku i ritualno posluživanje. Kava se pije polako uz prisustvo prijatelja i obitelji, a razgovori uz kavu često traju satima, što je dublje od običnog ispijanja napitka, to je društveni i kulturološki ritual.
U Etiopiji, za koju se vjeruje da je kolijevka kave, postoji tradicionalni trostupanjski ritual ispijanja kave, gdje se kava tri puta priprema i pije kao izraz poštovanja, zajedništva i zahvalnosti. Ovaj ritual ponekad može trajati satima i uključuje paljenje tamjana.
U nekim zemljama Balkana, naročito kod Roma, ritual ispijanja kave ima važnu socijalnu ulogu povezanu s pričanjem priča, prenošenjem znanja i tradicije. Kava je više od napitka, simbolizira zajedništvo i komunikaciju.
U nekim krajevima svijeta postoji običaj da se nakon ispijanja turske kave, iz taloga koji ostaje, proriče budućnost. Ovaj običaj je naročito izražen u Turskoj i nekim dijelovima Balkana.
Ove prakse pokazuju koliko je kava u većini kultura puno više od običnog napitka, dio rituala, tradicije i međuljudskih odnosa pa čak i narodnog folklora kroz različite i često različite društvene norme i običaje.
Prvi kafić u Hrvatskoj
Otvoren je 1748. godine u Zagrebu, a gazda je bio trgovac Leopold Dun ili Duhn. Nalazio se blizu Trga bana Josipa Jelačića. U toj kavani služila se kava, čaj i topla čokolada, a kava je tada nabavljana iz Nizozemske koja je u to vrijeme bila važan trgovački centar za ovaj napitak. Prvotno su kavane bile rezervirane uglavnom za muškarce, što se kasnije mijenjalo kroz društvene promjene.
Intelektualci koji nisu mogli bez kave
Slavko Mihalić
Pjesnik, novelist i akademik Slavko Mihalić u svojoj pjesmi „Kantata o kavi“ piše:
„Molim te, kavo, ti ostani
samo ono što jesi: prva jutarnja nježnost
tako ti nenadmašivosti tvoje boje
i plemenitosti otrova kojim me osvješćuješ…“
Ovaj stih izražava duboku poetsku inspiraciju i emociju vezanu za kavu.
Honore de Balzac
Poznati francuski pisac pio je velike količine jake kave kako bi ostao budan i produktivan, ponekad i do 12 sati dnevno. Njegova opsesija kavom odražava uvjerenje da kofein budi stvaralačku snagu.
Ludwig van Beethoven
Slavni njemački skladatelj bio je poznat po svojoj preciznoj ritualiziranoj pripremi kave. Naime, brojao je točno 60 zrna po šalici. Kava mu je pomagala održati fokus i energiju za skladanje.
Johann Sebastian Bach
Njemački skladatelj i sam je bio veliki ljubitelj kave pa je uglazbio 211. simfoniju poznatu kao „Kantata o kavi“, koja na humorističan i ironičan način slavi ovaj napitak.
Thomas Jefferson
Jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti i treći Predsjednik SAD-a jednom je prilikom izjavio: „Kava, najdraže piće civiliziranog svijeta.” Ovaj citat ilustrira koliko je kava bila važna u intelektualnim i društvenim krugovima kroz povijest.
Kava nije samo fizički napitak; ona je simbol kreativnosti, fokusa i socijalne povezanosti među umjetnicima i misliocima kroz povijest.
Kultna Gavella i kava
Povezanost kazališta Gavella osnovanog 1953. i kave može se primijetiti na zanimljivim umjetničkim interpretacijama i plakatima za predstave tog kazališta, gdje je instant kava iskorištena kao simbol ili materijal u likovnim djelima vezanima uz Gavellu. Na primjer, plakat za Shakespeareovog Kralja Rikarda III. napravljen je koristeći krunu izrađenu od stare konzerve instant kave, što prikazuje kako se u likovnoj umjetnosti povezuju svakodnevni predmeti poput kave s dubokim umjetničkim porukama. Ovo ilustrira povezanost kave s urbanom kulturom i umjetničkim izričajem unutar prostora Gavelle.
A sad, hajdemo malo u budućnost, odnosno u – Svemir!
Kava u svemiru predstavlja zanimljiv spoj tehnologije i kulture. Prvi espresso u svemiru poslužen je 3. svibnja 2015. na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Također, u sklopu ovog zanimljvog eksperimenta, na ISS su poslani i uzorci biljaka kave kako bi se proučavalo kako mikrogravitacija utječe na njihov rast i razvoj, što može pomoći u budućem uzgoju biljaka u uvjetima svemira i razumijevanju genetskih promjena izazvanih svemirskim okruženjem.
Ovaj inovativni pristup i tehnološki razvoj omogućuju astronautima da uživaju u malim luksuzima poput omiljene kave, što doprinosi njihovom psihološkom i fizičkom zdravlju tijekom dugotrajnih svemirskih misija.
Jeste li se ikad pitali kako astrunauti piju svoju jutarnju kavu u uvjetima mikrogravitacije?
Astronaut NASA-e Don Pettit osmislio je NASA-inu šalicu Zero-G/Capillary Cup na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) kako bi se tekućina mogla piti bez vrećice i slamke u bestežinskom stanju. Šalica koristi princip kapilarnog protoka, gdje se tekućina usmjerava kroz uski kanal do ruba šalice te tako omogućava astronautima da piju svoju omiljenu kavu kao da su na Zemlji i iskuse puniji okus kave.
Jer kava nije samo napitak – ona je naša mala svakodnevna selfcare rutina. A Svjetski dan kave 1. listopada savršena je prilika da to i proslavimo. Sretan vam i proslavite ga uz šalicu omiljene kave u dobrom društvu!
Sadržaj nastao u suradnji RTL Native Laba i partnera Franck.
